Značenje reči: Ageizam

Ageizam: Poreklo, značenje, upotreba i primeri

Šta znači reč: Ageizam?

Reč ageizam označava diskriminaciju zasnovanu na nečijim godinama, najčešće usmerenu ka starijim osobama, ali može se odnositi i na mlađe. To je oblik predrasude u kojem se nekoj osobi uskraćuju prava, prilike, poštovanje ili dostojanstvo samo zbog njenog životnog doba.

Ageizam se ne ispoljava uvek otvoreno – nekada je prikriven u svakodnevnom jeziku, humoru, pravilnicima kompanija ili stavovima društva.

Najčešći oblici ageizma uključuju:

  1. Negativni stereotipi – kada se pretpostavlja da su starije osobe zaboravne, spore, nefleksibilne ili tehnološki nesposobne.
  2. Diskriminacija na radnom mestu – odbijanje da se zaposli ili unapredi osoba zbog godina, bez obzira na sposobnosti.
  3. Patronizujući govor – kada se starijima govori umanjeno, kao da su deca (tzv. “elderspeak”).
  4. Isključivanje iz društvenih i kulturnih tokova – kada se stariji zanemaruju u reklamama, medijima ili donošenju važnih odluka.

Važno je naglasiti da ageizam može pogoditi i mlade, posebno kada ih stariji doživljavaju kao neiskusne, nezrele ili nedovoljno odgovorne. Međutim, najizraženiji je prema starijoj populaciji, posebno u savremenim, brzo-menjajućim društvima.

Poreklo reči: Ageizam

Reč ageizam (na engleskom ageism) potiče iz engleskog jezika i prvi put ju je upotrebio dr Robert N. Butler 1969. godine – američki gerontolog i dobitnik Pulicerove nagrade. On je tom prilikom povukao paralelu sa rasizmom i seksizmom, ukazujući na to da i stariji ljudi postaju žrtve stereotipa, diskriminacije i marginalizacije, samo zbog svoje dobi.

Etimološki gledano, reč je sastavljena od:

  • “age” (godine, starost)
  • i sufiksa “-ism”, koji označava ideologiju, stav ili sistem verovanja.

Dakle, ageizam doslovno označava sistemski negativan stav ili ideologiju vezanu za nečije godine.

Iako je izraz novijeg datuma, sam problem je star koliko i civilizacija. Još u antičkoj Grčkoj i Rimu, pa i u srednjem veku, starije osobe su bivale čas poštovane, čas marginalizovane, u zavisnosti od kulture i doba.

Danas se ageizam smatra jednom od poslednjih široko prihvaćenih formi predrasuda – često prolazi neprimećeno, čak i u obrazovanim i liberalnim sredinama.

Upotreba reči: Ageizam

Reč se koristi u akademskom, pravnom, medijskom, ali i svakodnevnom govoru, najčešće kada se govori o:

  • Prava starijih osoba
  • Diskriminacija na tržištu rada
  • Medicinska etika i briga o starima
  • Socijalne politike i međugeneracijski odnosi

Uobičajeni konteksti upotrebe:

  1. U zakonodavstvu – kada se govori o zabrani diskriminacije po osnovu godina.
  2. U HR sektoru i zapošljavanju – kada se analizira praksa biranja mlađih kandidata.
  3. U zdravstvu – kada lekari ili medicinsko osoblje podcenjuju tegobe starijih pacijenata jer ih “pripisuju godinama”.
  4. U medijima i pop kulturi – kada se komentariše nevidljivost starijih žena ili muškaraca u reklamama i filmovima.

Upotreba ove reči raste u savremenim društvima jer se produžava životni vek, ljudi ostaju radno aktivni duže i sve više zahtevaju ravnopravan tretman bez obzira na godine.

Sinonimi i antonimi

Sinonimi (slične reči i izrazi):

  • Diskriminacija po osnovu godina
  • Generacijska pristrasnost
  • Stereotipisanje starijih
  • Negativan stav prema starosti

Napomena: Iako nijedan izraz nije savršen sinonim, ovi izrazi prenose sličnu ideju – negativan odnos prema nekome zbog godina.

Antonimi (suprotna značenja):

  • Međugeneracijska solidarnost – podrška među ljudima različitih dobi
  • Ravnopravnost u godinama – princip da godine ne smeju biti prepreka
  • Poštovanje starosti – vrednovanje iskustva i mudrosti koje dolaze s godinama
  • Age-inclusion (inkluzija svih uzrasta) – koncept koji se suprotstavlja isključivanju po osnovu godina

Primeri rečenica

  1. Ageizam je često prisutan iako ga ljudi ne prepoznaju kao oblik diskriminacije.
  2. U toj firmi vlada prikriveni ageizam, jer nikada ne zapošljavaju ljude starije od 45 godina.
  3. Ne treba tolerisati ageističke komentare, bez obzira da li su upućeni starijima ili mlađima.
  4. Mnogi su zaboravili koliko je ageizam štetan za međuljudske odnose.
  5. On je odbijen za posao bez objašnjenja, što jasno ukazuje na ageizam.
  6. Ageistički stavovi mogu ozbiljno uticati na samopouzdanje starijih ljudi.
  7. Postoji sve veća potreba da se zakonima reguliše borba protiv ageizma.
  8. Njegovo ponašanje prema baki bilo je blago rečeno ageističko i nepristojno.
  9. Ageizmu se mora stati na put isto kao i svakoj drugoj formi diskriminacije.
  10. Kada se šalimo na račun godina, često nesvesno upadamo u ageizam.

Zanimljivosti

  • Svetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je ageizam za globalni problem koji negativno utiče na zdravlje, produktivnost i društvenu koheziju.
  • Prema istraživanjima, ljudi koji trpe ageizam imaju kraći životni vek, lošije mentalno zdravlje i niže samopouzdanje.
  • U mnogim jezicima i kulturama još uvek ne postoji precizan prevod za ovu reč – što dodatno pokazuje koliko se tema retko osvetljava.
  • Zanimljivo je da ageizam ponekad postoji i u samim starijim osobama, koje su internalizovale negativne stereotipe o svojim godinama.
  • Postoje marketinške agencije specijalizovane za “anti-ageističke kampanje”, koje promovišu pozitivne slike starenja.

Zaključak

Ageizam je složen društveni fenomen koji često prolazi neopaženo, ali ostavlja duboke posledice. Nije reč samo o nepravdi prema starijima – već i o sužavanju perspektive celog društva koje ne prepoznaje vrednost u svakoj životnoj fazi.

Borba protiv ageizma počinje obrazovanjem, kritičkim razmišljanjem i spremnošću da se zauzmemo za poštovanje svih ljudi, bez obzira na njihove godine.