Značenje reči: Poricanje

Poricanje: Poreklo, značenje, upotreba i primeri

Šta znači reč “poricanje”?

U najširem smislu, poricanje označava odbijanje da se prihvati ili prizna određena činjenica, tvrdnja ili realnost.
Ovo može imati različite nijanse značenja, zavisno od konteksta:

  1. U svakodnevnom govoru – radi se o jednostavnom negiranju nečega što je rečeno ili učinjeno.
    Primer: Kada neko kaže „To se nije dogodilo!“, on vrši poricanje događaja.
  2. U filozofiji i logici – odnosi se na formalno osporavanje ili negiranje tvrdnje. To je često suprotnost afirmaciji.
  3. U psihologiji – predstavlja mehanizam odbrane, gde pojedinac nesvesno odbija da prihvati stvarnost kako bi se zaštitio od stresa, straha ili tuge.
    Primer: Osoba kojoj je dijagnostikovana ozbiljna bolest, a koja i dalje govori „Ja sam potpuno zdrav“, nalazi se u fazi poricanja.
  4. U pravu – može se odnositi na odbacivanje optužbi ili osporavanje tuđih tvrdnji tokom postupka.

Kroz sve ove primere, suština ostaje ista – radi se o odbijanju priznanja istinitosti ili postojanja nečega.

Poreklo reči

Reč potiče iz staroslovenskog korena „rik-” (govoriti, izricati) uz prefiks „po-” i nastavak „-nje” koji označava proces ili čin. Dakle, prvobitno značenje bilo bi „postupak izricanja protiv” ili „odgovaranje odbijanjem”.
Tokom razvoja jezika, značenje se suzilo i dobilo današnju konotaciju negiranja ili odbacivanja.

U ranijim tekstovima, naročito iz srednjeg veka, srodne forme nalazimo u crkvenoslovenskom („порѣкти” – reći protiv nečega) i u starim pravnim dokumentima gde je poricanje bilo pravni termin za odbacivanje optužbe.

Evolucija značenja pratila je šire kulturne i društvene promene. U modernom jeziku, pored osnovnog značenja negacije, reč je dobila i specifično psihološko značenje kroz prevode zapadnoevropske literature o psihoanalizi.

Upotreba reči

Reč se koristi u različitim oblastima i situacijama:

  1. U svakodnevnom govoru – kada želimo da izrazimo da neko odbacuje tvrdnju ili ne priznaje nešto.
    Primer: „Njegovo stalno poricanje sopstvenih grešaka otežava saradnju.“
  2. U naučnom diskursu – posebno u psihologiji i sociologiji, za označavanje mehanizma odbrane ili društvenog fenomena.
    Primer: „Kolektivno poricanje klimatskih promena usporava globalne akcije.“
  3. U pravu – kao deo odbrane optuženog ili u svedočenjima.
    Primer: „U zapisniku stoji njegovo izričito poricanje krivice.“
  4. U filozofiji i logici – za označavanje formalnog negiranja iskaza ili tvrdnje.
    Primer: „Poricanje premise automatski menja zaključak.“

Sinonimi i antonimi

Sinonimi (sličnog značenja):

  • negiranje
  • osporavanje
  • odbacivanje
  • protivljenje
  • nepriznavanje
  • odbijanje

Antonimi (suprotnog značenja):

  • priznavanje
  • potvrđivanje
  • prihvatanje
  • saglašavanje
  • afirmacija

Razlika između sinonima leži u nijansi: „ospora­vanje“ se češće koristi u argumentaciji, „odbijanje“ može biti šireg značenja (npr. odbijanje ponude), dok „negiranje“ gotovo potpuno poklapa značenje sa pojmom poricanja.

Primeri upotrebe

  1. Njegovo poricanje činjenica iz izveštaja izazvalo je dodatne sumnje.
  2. Psiholozi smatraju da je poricanje česta reakcija u kriznim situacijama.
  3. Ona je u potpunom poricanju sopstvenih osećanja.
  4. Tokom suđenja izneo je snažno poricanje svih optužbi.
  5. Njegova izjava je zapravo bila prikriveno poricanje krivice.
  6. Kod pacijenata u početnoj fazi bolesti često se javlja poricanje simptoma.
  7. U filozofskom smislu, poricanje je suprotnost potvrđivanju iskaza.
  8. Njegovo tiho, ali uporno poricanje unelo je pometnju u raspravu.
  9. U javnom govoru primetno je kolektivno poricanje ekoloških problema.
  10. Svako uporno poricanje stvarnosti vodi u izolaciju od istine.

Zanimljivosti

  • U psihoanalizi, poricanje se smatra jednim od najranijih i najprimitivnijih mehanizama odbrane, često prisutnim i kod male dece.
  • Termin se koristi i u političkom kontekstu – npr. „poricanje genocida“ je pojam koji ima i pravne posledice u nekim državama.
  • Postoji pojam „realističnog poricanja“, gde osoba svesno odluči da ignoriše istinu radi sopstvene emotivne stabilnosti.
  • U nekim jezicima, poput nemačkog (Verleugnung) i engleskog (denial), reč ima vrlo sličan dvostruki značaj – svakodnevni i psihološki.

Zaključak

Poricanje je složen pojam koji se javlja u svakodnevnom govoru, pravu, filozofiji i psihologiji. Iako u osnovi znači odbijanje da se prizna istina, njegove nijanse se protežu od običnog „nije tačno“ do dubokih psiholoških procesa samoodbrane. Razumevanje ove reči važno je jer nam pomaže da prepoznamo i sopstvene reakcije na neprijatne činjenice, ali i obrasce ponašanja drugih ljudi.

Moglo bi vas zanimati…

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *