Šta znači reč: Workoholik (Vorkoholik)?

Workoholik (Vorkoholik): Poreklo, značenje, upotreba i primeri

Poreklo reči „workoholik“

Reč „workoholik“ (ili „vorkoholik“) je relativno noviji termin u srpskom jeziku, a nastala je kao prilagođeni prevod engleske reči „workaholic“. Engleska reč „workaholic“ je portmanteau, što znači da je nastala kombinovanjem dve reči: „work“ (rad) i „alcoholic“ (alkoholičar). Ovaj način kombinovanja reči označava osobu koja je zavisna od rada, na sličan način kao što je alkoholičar zavisan od alkohola. Termin je prvi put upotrebljen 1971. godine u SAD-u, i od tada se proširio na mnoge druge jezike, uključujući i srpski.

Značenje reči „workoholik“

Reč „workoholik“ se koristi da opiše osobu koja ima prekomernu potrebu ili opsesiju za radom. Ova osoba često stavlja posao na prvo mesto, čak i ispred sopstvenog zdravlja, porodice, prijatelja i slobodnog vremena. Za workoholika, rad nije samo način zarađivanja novca, već postaje centralni deo njegovog identiteta i načina života. Workoholici često imaju problem da se isključe iz posla, čak i kada su kod kuće, tokom odmora ili vikenda. Ova prekomerna posvećenost poslu može dovesti do stresa, izgaranja (burnout), problema sa zdravljem i narušenih međuljudskih odnosa.

Iako se reč „workoholik“ ponekad koristi sa pozitivnim konotacijama, kao što je divljenje prema nečijem radnom entuzijazmu, češće se upotrebljava u negativnom kontekstu da označi nezdrav odnos prema radu koji može imati ozbiljne posledice.

Upotreba

Reč „workoholik“ se koristi u različitim kontekstima, od svakodnevnog govora do stručne literature o psihologiji rada i zdravlju na radu. U svakodnevnom govoru, može se koristiti na šaljiv način kada se opisuje neko ko jednostavno voli da puno radi. Međutim, u ozbiljnijim diskusijama, posebno onima koje se odnose na mentalno zdravlje, ova reč se koristi da se opiše stanje koje može zahtevati intervenciju ili promenu životnih navika.

Workoholici često imaju problema da postave granice između posla i privatnog života. Oni mogu raditi duže od potrebnog, često donose posao kući i imaju problema sa opuštanjem kada nisu na poslu. Zbog toga, upotreba reči „workoholik“ često dolazi uz upozorenje na moguće negativne posledice takvog ponašanja.

Ova reč je našla svoje mesto i u popularnoj kulturi, gde se često koristi u filmovima, serijama i knjigama da bi se opisao arhetip opsesivnog radnika koji zapostavlja sve ostalo u životu. U poslovnom svetu, workoholici su ponekad viđeni kao vredni radnici, ali je sve više prisutna svest o tome da ovaj način rada može biti neodrživ na duže staze.

Primeri

  1. Marko je pravi workoholik, ostaje u kancelariji i po 12 sati dnevno.
  2. Kao workoholik, Ana nikada ne uzima odmor, čak ni vikendom.
  3. Njegovi prijatelji su zabrinuti jer je postao totalni workoholik i više ne izlazi s njima.
  4. Milena je toliko posvećena poslu da su je kolege prozvale workoholikom.
  5. Raditi prekovremeno je postalo norma za ovog workoholika, ali njegovo zdravlje pati.
  6. Pokušao sam ga nagovoriti da uzme slobodan dan, ali workoholik u njemu to nije mogao prihvatiti.
  7. Svi u firmi znaju da je on workoholik, jer uvek odgovara na mejlove i tokom noći.
  8. Workoholik kao što je ona često zapostavlja svoju porodicu zbog posla.
  9. On je priznati workoholik, ali je svestan da mora da pronađe bolji balans u životu.
  10. Njegova opsesija radom je postala problematična, ljudi ga sve češće zovu workoholik.

Zaključak

Reč „workoholik“ opisuje fenomen prekomerne posvećenosti radu, koja može imati ozbiljne posledice po zdravlje i društveni život osobe. Iako se ponekad koristi kao kompliment za radnu etiku, češće se upotrebljava da bi se ukazalo na nezdrav odnos prema radu. Razumevanje značenja i upotrebe ove reči može pomoći u prepoznavanju potencijalnih problema kod sebe ili drugih i u preduzimanju koraka ka uspostavljanju zdravijeg balansa između posla i života. Balansiranje radnih obaveza sa privatnim životom je ključno za dugoročno mentalno i fizičko zdravlje, i to je važno za sve nas, bez obzira na radne navike.

Moglo bi vas zanimati…

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *